JAVNA TRIBINA: Stanovništvo, migracije i nacionalni identiteti
Udruga I.S.T.I.N.A – inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju u kongresnoj dvorani studentskoga doma "Cvjetno naselje" održala je petu u nizu tribina "EU – argumenti za i protiv", pod naslovom "Stanovništvo, migracije i nacionalni identiteti". Sudionici tribine bili su prof.dr.sc. Stjepan Šterc i prof.dr.sc. Tomislav Sunić, a raspravu je moderirao Nino Raspudić.
Cilj ove tribine, kao i prethodnih, bilo je informiranje građana i poticanje javne rasprave o mogućim demografskim promjenama koje bi zadesile Hrvatsku nakon ulaska u EU. Sudionici su svojim argumentima pokušali dati odgovore na neka od bitnih pitanja vezanih za demografsku sliku u Hrvatskoj, migracije te njihovu posljedicu, a to je rastakanje nacionalnog identiteta.
Na samom početku rasprave prof. Šterc iznio je podatke koji pokazuju tragičnu demografsku sliku Hrvatske – svake godine nestaje grad veličine Ploča, a to je otprilike 11 000 stanovnika godišnje. Dakle, na temelju iznesenih podataka, Hrvatska se nalazi u fazi izumiranja. Vlada ne pokazuje interes za taj proces, o tome nema javne rasprave, i o toj temi ne može se čitati u pisanim medijima. Osim toga, hrvatska populacija je stara. Prema procjeni UN-ovih stručnjaka, Hrvatska spada u pet zemalja s najgorom demografskom slikom. S obzirom na takvu situaciju, Hrvatska ima negativnu vanjsku bilancu i ulazi u fazu puzajuće supstitucije. To znači da hrvatsko stanovništvo nestaje, a povećava se useljavanje stanovništva iz drugih zemalja. To predstavlja najveću prijetnju opstanku Hrvatske, istaknuo je prof. Šterc. Pritom je važno istaknuti povijesnu činjenicu da se 1945. iz Hrvatske u inozemstvo iselilo 450 000 stanovnika. Procjene kažu - da se to nije dogodilo, Hrvatska bi danas vjerojatno imala oko 7 milijuna stanovnika.
S obzirom na lošu demografsku sliku i još lošije prognoze za budućnost, nameće se pitanje populacijske politike koju bi vlast trebala provesti, odnosno može li populacijska politika omogućiti reprodukciju i obnovu Hrvatske s domicilnim stanovništvom. Kao moguće rješenje nameće se hrvatska dijaspora koja broji 2 milijuna stanovnika. Iako u Hrvatskoj vlada izrazito negativna percepcija dijaspore, posebice one iz BiH, dijaspora sa svojom brojnošću, predstavlja bogatstvo i može pridonijeti popravljanju demografske slike u Hrvatskoj. Pitanje je hoće li vlada dijasporu shvatiti kao strateški interes ili će je prepustiti stihiji, kao što je bio slučaj dosada, istaknuo je prof. Šterc.
Budućnost oporavka leži u hrvatskoj emigraciji i to je ujedno pogreška hrvatske politike koja nije uključila dijasporu u gospodarski razvoj i privatizaciju. Hrvatska dijaspora trebala bi predstavljati strateški interes u demografskoj obnovi Hrvatske, zaključak je tribine.
Za Portal UHD91: Nikolina Mađar
Foto: komentar.hr