JAVNA TRIBINA: UTJECAJ (NE)ULASKA U EU NA HRVATSKO GOSPODARSTVO
U ponedjeljak, 12. prosinca 2011. godine, održana je u Kongresnoj dvorani zagrebačkog studentskog doma „Cvjetno naselje“ još jedna u nizu tribina udruge ISTINA – „Utjecaj (ne)ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo“. Sudionici ove tribine bili su Davor Perkov s Visoke poslovne škole Libertas, Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu te aktivist Mislav Žitko. Moderator tribine bio je Marko Jurčić.
Na samom početku tribine sudionici su komentirali aktualne probleme u Europskoj uniji, odnosno krizu u eurozoni. Gospodin Aralica komentirao je kako niti jedna unija nikada nije nastala ujedinjavanjem putem novca, u čemu se upravo može prepoznati problem Europske unije. Europska unija je, naime, kako kaže Aralica, monetarna unija, što je obrnuti proces ujedinjavanja. Jedan od osnovnih problema EU, nastavlja Aralica, nepostojanje je motora pokretanja rasta i nepostojanje jedinstvenog europskog konteksta.
Profesor Perkov komentirao je da, ukoliko Republika Hrvatska ne uđe u Europsku uniju, ostaje „izvan igre“. Svoju tvrdnju potkrijepio je pojašnjenjem kako ne moramo ući, ali u tom slučaju moramo imati konkurentan položaj, resurse, tehnologiju... Ono što mi imamo, relativno je konkurentna pozicija, međutim, nemamo kapital, imamo dugove; produciramo zanimanja koje tržište rada ne treba, nedostaju nam zanimanja koja trebamo i sl. Perkov smatra kako u Europskoj uniji ne moramo biti u „prvoj ligi“ kako bismo imali koristi. Nastavlja s tvrdnjom kako ćemo biti dobri članovi EU, puno ćemo naučiti od njih i napredovati. Smatra kako u gospodarstvu danas ima sve manje mjesta za „slobodne strijelce“, te da je ulazak u EU stoga najbolja perspektiva.
Mislav Žitko nadovezao se na neke od tvrdnji svojih sugovornika, a posebno je napomenuo kako nam ovakav tip tribine dopušta izdvojiti se iz političkih okvira promatranja ulaska u EU, odnosno dozvoliti si intelektualni, nepolitički pristup navedenoj temi. Žitkov je postavio pitanje – „Hoće li RH biti periferija u EU ili izvan EU?“. Smatra da je najkorisnije napraviti klasičnu analizu troškova i koristi, kako bi se na ovo i slična pitanja, moglo kvalitetno odgovoriti. Žitkov smatra kako RH može ući u EU, ali je iznimno važno vidjeti pod kojim uvjetima, odnosno, je li ona kao ekonomija trenutno sposobna zadovoljiti ono što se od nje traži.
Na pitanje gospodina Jurčića, u kojoj mjeri potencijalne opasnosti za RH dolaze od same EU, odnosno u kojoj se mjeri one kriju u nepripremljenosti RH za ulazak u takvu zajednicu, dr. Aralica je odgovorio kako je iznimno važno da Hrvati budu svjesni svoje buduće uloge u EU, odnosno da nikako ne bi trebalo pokušavati stvarati veće okvire od onih koje doista zaslužujemo. Kako u EU trenutno raste trend jačanja mehanizama institucionalizacije (represije), tako i zbog pojave globalne krize, stvari su se drastično izmijenile. Više nema jeftinog novca; veze između realnog i fiskalnog sektora su oslabile te se postavlja zahtjev da realni sektor koristi neke vlastite resurse - ono što je, zapravo, uvijek nedostajalo. Međutim, za racionalno ponašanje treba biti spreman!
„Koliko smo spremni biti konkurentni na tržištu koje nam se otvara?“ - bilo je sljedeće pitanje gospodina Jurčića upućeno profesoru Perkovu. Profesor je istaknuo kako je iznimno važno da sami sebe poštujemo i cijenimo, ali i da priznamo ono što nam je negativno; kako je važno zacrtati si ciljeve, ispraviti svoje greške, cijeniti svoje mogućnosti, a ne dopustiti da postanemo shopping centar za stranu robu. Potrebno je ulagati u znanje i cijeniti ga kao mjerilo napretka. Vrlo je važno znati što mi kao zemlja želimo jer se puno jednostavnije odricati kada znamo što time želimo postići. Potrebno je shvatiti ulazak u EU kao korak, a ne kao cilj, a zatim se pitati – korak prema čemu? „Što želimo biti u EU? Što ćemo prodavati kad smo gotovo uništili vlastitu proizvodnju i postali zemlja usluga i financijskih transakcija?! Trenutno nemamo puno proizvoda, postali smo shopping centar, ali to moramo riješiti mi, a ne EU!“ – rekao je gospodin Perkov.
Mislav Žitko komentirao je pitanje sustava obrazovanja kao alata za dizanje konkurentnosti u EU. On kaže kako je ulaganje u obrazovanje pokretač svake ekonomije, međutim, nema lakih rješenja. Prvenstveno je važno riješiti neka proturječja i probleme koji vladaju u našem obrazovnom sustavu, odnosno (ne)usklađenosti istoga sa zahtjevima tržišta. „Hrvatske političke elite smatraju da će se stvari odvijati po inerciji“ – nastavio je Žitko, izravno aludirajući na manjkavosti ekonomskog aspekta „Plana 21“, koji predstavlja strategiju rada buduće vlade.
Gospodin Aralica istaknuo je potrebu da se demistificira priča o EU fondovima. „Kontribucija je temeljno načelo svake unije.“ – rekao je. Potrebno je, stoga, jačanje regionalnih mehanizama i aktiviranje mehanizama planiranja. Ono što EU može omogućiti, jače je uključivanje javnosti i stručnjaka u procese planiranja. Proces internacionalizacije RH ići će preko znanstveno-istraživačkog sektora, u čemu je vidljiva prilika za ljude visokog obrazovanja.
„RH u posljednih 20-ak godina bilježi drastičan pad u izvozu visoke tehnologije; donosi li EU mogućnost ponovnog rasta ili daljnje zatiranje te industrije?“ – pitao je gospodin Jurčić.
Profesor Perkov odgovorio je kako je, kako bismo postali profitabilni, iznimno važno paziti na troškove. Jako je teško, ali itekako važno, mijenjati navike. „Negativne strane ulaska postoje! Morat ćemo štediti! Manje trošiti!“ – rekao je profesor Perkov - „Svijest o promjenama teško će doći! Promjene su neophodne!“.
Nakon završnih izlaganja sudionika tribine, uslijedila su pitanja iz publike. Za riječ se javio i Nino Raspudić iz udruge ISTINA. Svojim komentarom sažeo je neke od problema koji trenutno potresaju EU, time i neka od pitanja o kojima se raspravljalo na ovoj tribini: „Dok je ekonomija funkcionirala u EU sve je išlo glatko, a kad je došla ekonomska kriza počelo se sve urušavati jer se netko dosjetio kako nema nikakvog identiteta, horizontalne solidarnosti, te nedostaje kulturna i duhovna razina što može nositi zajednicu kroz krizna vremena.“ – rekao je.
Za PortalUHD91: Nataša Travarević
Foto: komentar.hr