Josip Jović (Aržano kod Imotskog, 21. studenog 1969. - Plitvice, 31. ožujka 1991.), bojnik Hrvatske vojske (posmrtno), prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Rođen je u siromašnoj obitelji, a pored njega pokojni otac Filip i majka Marija skrbili su o sinu Tomislavu, te kćerima Franki, Mirni i Aniti. Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990. godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje je postao djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju. Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave SAO krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice i time su čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastankom u Drežnik Gradu zaključili su da hrvatska Vlada ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" i tražena je akcija legitimnih organa Republike Hrvatske.

Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvice sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenešen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.

Odlikovanja

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je slijedećim odlikovanjima:

• Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana sa pozlaćenim pleterom,
• Spomenicom Domovinskog rata,
• Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi";
• Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

Krvavi Uskrs

Krvavi Uskrs je naziv za incident u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.

Sukobljene strane u incidentu su bili redarstvenici MUP-a Republike Hrvatske s jedne strane i naoružani krajinski separatisti s druge. Konflikt je rezultirao smrću po jedne osobe s obje strane i značajno je pogoršao etničke napetosti koje su uzrokom Domovinskog rata. Redarstvenici MUP-a RH upali su u zasjedu pobunjenih Srba kod Plitvica, pri čemu je s hrvatske strane poginuo mladi Josip Jović iz Aržana, a sa srpske Rajko Vukadinović, teritorijalac tzv. Krajine.

Zasjeda i pogibija Josipa Jovića

Spomenuti događaji zahtijevali su neodložnu intervenciju hrvatskih redarstvenih snaga kako bi se uspostavio red i mir na tom području. Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, kojom je zapovijedao danas načelnik GSOS-a RH general zbora Josip Lucić, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko krenulo je noć uoči Uskrsa put Plitvica. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka, na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume, u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, na sreću neizvučenog osigurača, te nije eksplodirala. Munjeviti izlazak iz vozila, zalijeganje uz cestu, otvaranje vatre u pravcu iz kojeg je pucano, napredovanje po dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice.

Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima uhićeno je devet pobunjenika, među njima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. U novinskim isječcima iz tog vremena stoji da su baš krenuli na sastanak u Titovu Korenicu, a za pojasnom su imali pištolj magnumom 357. Njih se sprovodi do Slunja, gdje je nastavljena kriminalistička obrada.

Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvoj hrvatskoj žrtvi. Naime, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović, a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Iako je na sebi imao pancirku, netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života. No, preminuo je na putu do bolnice. Dvadesetdvogodišnji Josip Jović bio je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

< «		» >

UHD91 - Obljetnice