Domoljubni Portal

SLOM KOMUNIZMA I JUGOSLAVIJE - NASTANAK SLOBODNE HRVATSKE (1990.-1997.)

1. Prvi demokratski izbori 1990.
Progoni i likvidacije Hrvata. u tzv. socijalističkoj Jugoslaviji poslije "Hrvatskog proljeća" 1971. sve su više dovodili do spoznaje da će se Hrvatska moći normalno razvijati samo u konfederalnoj Jugoslaviji, a oni najdalekovidniji su smatrali da je moguća i samostalna i neovisna Hrvatska, dakle izvan sastava Jugoslavije. Hrvati su u inozemstvu, rasuti po citavom svijetu, imali brojnu emigraciju iz 1945., zatim ekonomsku emigraciju iz 60-ih i 70-ih godina, te, napokon, tisuce onih koji su pobjegli ili bili prognani 1971. i nakon toga. Medju njima je bilo mnostvo istaknutih intelektualaca, poduzetnika, politicara, knjizevnika koji su izdavali brojne casopise knjige o polozaju Hrvatske u Jugoslaviji, o zrtvama Bleiburga i "Kriznog puta" kao i teskoj diktaturi komunista od 1945. Organizirali su politicke zborove, trazili saveznike pa cak ustrojavali i vojnicke postrojbe. I u zemlji je radila skupina intelektualaca i politicara koji su, s dr. Franjom Tudjmanom na celu, robijali, ali i djelovali, pisali, davali intervjue stranim dopisnicima, kakav je bio, onaj Tudjmanov iz 1981. koji je imao jak odjek u svijetu. Kad su im potkraj 80-ih godina vracene putovnice, pocela se povezivati domovinska i iseljena Hrvatska. Radilo se na Tudjmanovoj ideji o povijesnoj pomirbi svih Hrvata, tj. onih koji su tijekom II. svjetskog rata bili sudionici antifasistickog pokreta (partizani) kao i onih koji su se borili u hrvatskoj domovinskoj vojsci (domobrani, ustase), odnosno njihovih potomaka.
Kad je poslije razlaza u Saveznoj skupstini u Beogradu omoguceno stranacko organiziranje i najavljeni demokratski izbori 1989., ustrojene su u Hrvatskoj i dvije prve politicke stranke: Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koju je vodio dr. Franjo Tudjman.
Gotovo istodobno sukobili su se komunisti Srbije i Crne Gore na jednoj i svih drugih republika druge Jugoslavije na drugoj strani, pa su hrvatski i slovenski sudionici napustili Beograd i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije. Buduci je Savez komunista bio dotada idejni i politicki diktator u zemlji, bio je to znak za raspad Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije. Ona su ubrzano pocela razilaziti po svojim povijesnim, republickim i nacionalnim savovima.
U proljece 1990., kad se Komunisticka partija Jugoslavije raspadala, odrzani su prvi demokratski izbori u kojima je u Hrvatskoj velikom vecinom pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s dr. Franjom Tudjmanom na celu. Pobijedila je zato sto je imala drzavotvorni i antikomunisticki program, tj. za cilj stvaranje samostalne hrvatske drzave - stoljetne teznje Hrvata - i vracanje na demokratsko drustvo. I 30. svibnja 1990. proglasena je neovisna Republika Hrvatska (danas je to Dan drzavnosti).

2. Velikosrpska pobuna i agresija - Domovinski rat 1991.
Na pregovorima jugoslavenskih republika Hrvati i Slovenci nudili su ostalima konfederalni sustav vlasti, ali su ga Srbi i Crnogorci odbili, uz neodlucnost Makedonije i Bosne i Hercegovine. A kada su Hrvati i Slovenci proglasili neovisne drzave, pobunili su se protiv tzv. separatizma tih republika poglavito radikalni Jugoslaveni, Srbi, Crnogorci, posebice velikosrpski nastrojeni, te tada opet obnovljeni, cetnici.
I dok su jugoslavenski orijentirani politicari kao i vodstvo u Makedoniji i Bosni i Hercegovini smatrali kako ce Jugoslavenska armija intervenirati u korist mira ona to nije mogla uciniti ,jer je dotada bila gotovo potpuno srbizirana, poglavito njen generalitet. I umjesto mirotvorca, ona se pretvorila u agresora napavsi u ljeto 1991. Republiku Sloveniju. To su ucinili kako bi izazvali Hrvatsku da pomogne Sloveniji i time stupi u rat . Naime, Sloveniji bi ionako dali slobodne ruke, a imali bi u Beogradu povod za okupaciju Hrvatske i njen ostanak u trecoj Jugoslaviji, bez Slovenije.
Kad Hrvatska nije upala u tu zamku, odlucili su je srusiti iznutra, uz pomoc Srba u Hrvatskoj i Jugoslavenske armije. Godinama su tajno naoruzavani Srbi i tzv. Jugoslaveni u Hrvatskoj, a od Teritorijalne obrane u Hrvatskoj je tada Jugoslavenska armija otela oruzje. Kad su bili uvjereni da je hrvatski narod razoruzan i neorganiziran, odlucili su pokrenuti unutarnju pobunu Srba i za desetak dana pokoriti Hrvatsku.
Buduci se u svibnju 1991. godine vecina naroda u Hrvatskoj odlucila na referendumu (94 posto) za slobodnu i neodvisnu Hrvatsku i da je Hrvatski sabor 25. lipnja proglasio suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku pocele su cesce velikosrpske provokacije i napadi. Npr. u srpnju 1991. napadaju Hrvate, cine pokolje i spaljuju sela oko Vukovara (Celije, Erdut, Dalj). Kako je vec u kolovozu 1990. izbila otvorena pobuna Srba u Kninu i potkraj prosinca proglasena Srpska autonomna oblast Krajina, te da su u Hrvatsku sve masovnije stizale cetnicke dobrovoljacke jedinice iz Srbije, bio je to pocetak agresije na Hrvatsku.
Medjutim, iako nenaoruzan, hrvatski je narod (ali i nacionalne manjine) pruzio zestok i neocekivan otpor, u hodu stvarao vojsku, skupljao oruzje, dobrovoljce, iz zemlje i iseljenistva, i mjesecima junacki branio Vukovar, Osijek, Vinkovce, Pakrac, Karlovac, Zadar, Gospic, Dubrovnik i druge gradove i sela. Agresor je u bijesu i nemoci rusio i spaljivao hrvatska sela, crkve, cak i groblja, progonio, mucio, ubijao pucanstvo, ali je, iako do zuba naoruzan, sve vise gubio dah.

3. Posredovanje UN-a - priznanje Republike Hrvatske (1992.)
Iako su zauzeli Vukovar i cetvrtinu Hrvatske, Srbi i Crnogorci su uvidjeli da nece lako svladati Hrvatsku, pa su potkraj 1991. pristali na posredovanje Ujedinjenih naroda. Uz potporu Njemacke, Svete Stolice i nekih srednjoeuropskih drzava priznata je 15.1.1992. Republika Hrvatska kao samostalna drzava, ali je morala primiti 15 tisuca vojnika UN-a. Oni su trebali cuvati mir i razoruzati Srbe u Hrvatskoj, koji su uz pomoc Srbije i Jugoslavenske armije izvrsili velike pokolje u Hrvatskoj, unistili na tisuce sela, srusili sve katolicke crkve u krajevima koje su okupirali, etnicki ocistili sva zauzeta hrvatska podrucja, proglasili tzv. Republiku Srpsku Krajinu sa sredistem u Kninu, nekoc sjedistu hrvatskih kraljeva.

4 Srpska pobuna i agresija u Bosni i Hercegovini (1992.)
U travnju 1992. Jugoslavenska armija, koja je napustila Sloveniju i bila protjerana iz Hrvatske, otisla u Bosnu i Hercegovinu gdje su se pobunili domaci Srbi-cetnici i zajedno s njom poceli opce napadaje na Hrvate i Muslimane izvrsivsi slicne zlocine kao i u Hrvatskoj. Prvi su otpor pruzili tamosnji Hrvati koji su se organizirali u svoju zajednicu nazvanu Herceg-Bosna i zastitili velik dio hrvatskog ali i muslimanskog naroda i teritorija, osobito Mostar, Hercegovinu, Bihac i Sarajevo gdje su borbe trajale sve do Sporazuma u Daytonu u studenom 1995. godine.
Buduci su Muslimani bili slabije naoruzani i organizirani, potisnuli su ih Srbi iz istocne Bosne, pa su oni nastojali uzeti Hrvatima sredisnju Bosnu i dio Hercegovine te izbiti na hrvatsku obalu Jadranskog mora. Zbog toga je 1993. izbio sukob izmedju bosanskih Hrvata i Muslimana koji se uskoro pretvorio u pravi rat. Republika Hrvatska pomagala je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a Muslimanima su pristigli brojni mudzahedini iz islamskih zemalja.

5. Hrvatska u UN-u - pocetak oslobodilackog rata (1992.)
Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala 176. clanicom UN-a, a potkraj svibnja iste godine je Hrvatska vojska oslobodila, od okupacije i blokade Jugoslavenske armije i crnogorskih cetnika, Dubrovnik i okolicu koji su takodjer tesko stradali od njihovih nasilja i razaranja teskim oruzjem. Jugoslavenska armija morala se 30. IX. povuci s najjuznije tocke Hrvatske, s rta Ostro i Prevlake. U pocetku 1993. Hrvatska je vojska u brzoj akciji oslobodila Maslinicko zdrilo nedaleko Zadra i opet povezala kopnenim putem sjevernu i juznu Hrvatsku.

6. Prekid hrvatsko-muslimanskog sukoba - akcije Bljesak i Oluja 1995.
Buduci su bosanski Muslimani i Hrvati uvidjeli kako se njihovim sukobima koristi agresorska, srpska strana, a kako su na miru inzistirale i SAD, prekinut je medjusobni rat i u ozujku 1994. u Washingtonu potpisan je sporazum o federaciji Hrvata i Bosnjaka u Bosni i predlozena konfederacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
I nakon toga je Hrvatska vojska tijekom 1994. i 1995. oslobodila veliki prostor uzduz hrvatsko-bosansko-hercegovacke granice, a zatim u svibnju 1995. oslobodila citavu zapadnu Slavoniju u munjevitoj akciji zvanoj Bljesak. Tim akcijama opkoljena je tzv. Srpska krajina sa tri strane i odmah zatim je u kolovozu 1995. Hrvatska vojska jos spektakularnijom akcijom Oluja oslobodila okupirano podrucje Hrvatske od Knina na jugu do Kostajnice na sjeveru i deblokirala bosanski grad Bihac kojem je prijetio pad zbog dugotrajne srpske opsade. Taj grad su citavo vrijeme branili Muslimani i Hrvati, a izdasno pomagala u oruzju i opremi Republika Hrvatska.

7. Sporazumi u Erdutu i Daytonu (1995.)
Poslije Oluje i pobjedonosnih akcija Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni (Drvar, Jajce) ucvrscena je hrvatska drzava i priznat joj je polozaj regionalne sile. To je omogucilo uspjesne pregovore u Erdutu gdje je 12. studenog 1995. potpisan Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja (oko 4,6 posto hrvatskog teritorija) kao i medjunarodne pregovore u Daytonu u SAD-a koji su zavrsili potpisivanjem u Parizu 14. prosinca 1995. godine. Oba ta sporazuma najavili su mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske i bili korak blize u rjesavanju bosanskohercegovackog problema.

8. Hrvatska u Vijecu Europe (1996.)
Tijekom 1996. nastavljeni su pregovori, osobito u Podunavlju, kamo su uz pristanak Hrvatske dosle medjunarodne snage s americkim generalom J. P. Kleinom (UNTAES) koje imaju zadatak da do sredine 1997. provedu izbore i vrate pod hrvatski suverenitet te od pobunjenih Srba okupirane krajeve (Baranja, istocna Slavonija i zapadni Srijem s Vukovarom). Republika Hrvatska je mirnom rjesenju tog nametnutog rata i agresije dala veliki doprinos i zato je 25. travnja primljena u Vijece Europe, ali je taj cin potvrdjen tek 8. studenoga 1996. godine.

9. Srednjoeuropske a ne balkanske integracije
Prije toga je Republika Hrvatska ucinila jos jedan korak kad je 23. kolovoza 1996. predsjednik Republike dr. Franjo Tudjman potpisao Sporazum o medjusobnom priznanju sa SR Jugoslavijom. Tim cinom je Srbija sa S. Milosevicem na celu zapravo priznala vojnicki poraz, morala se odreci svojih velikosrpskih planova, ali i stvaranja neke nove, trece Jugoslavije. U sklopu toga Republika Hrvatska vodi i dalje diplomatsku i politicku akciju kako bi usla u ostale europske integracije, a ne vise nikada u one balkanske. Europski joj status potvrdjuje cjelokupna povijest i kultura sve do neprirodnih i nehistorijskih integracija kakve su bile one u obje Jugoslavije od 1918. do 1990. godine.

10. Reintegracija Hrvatskog Podunavlja 1998.
Buduci je Republika Hrvatska tijekom posljednje dvije godine kooperativno ispunila sve svoje obveze koje su proistekle iz spomenutih medjunarodnih ugovora, dana 15. sijecnja 1998., tocno 6 godina poslije svoga medjunarodnog priznanja, vraceni su joj napokon njeni okupirani krajevi, tj. zapadni Srijem, istocna Slavonija i Baranja, ukratko hrvatsko Podunavlje. To je hrvatski stoljetni teritorij na koji Srbi nisu imali nikakvih povijesnih niti etnickih prava. Bio je tu veliki uspjeh diplomacije i politike Republike Hrvatske koji je samo zaokruzio ono sto je ucinjeno i Domovinskom ratu, te u akcijama Bljesak i Oluja. Hrvatskoj su otvorene dvije ponajvece rijecne luke: Vukovar na Dunavu i Osijek na Dravi i ona je jedna od rijetkih drzava koja ima izlaz na Sredozemno more i na europsku zilu - kucavicu - Dunav.
Tim cinom Republika Hrvatska je vratila pod svoj suverenitet i onih 4,6 posto svog okupiranog podrucja, zaokruzila svoje granice i stekla uvjete za gospodarski razvoj i propusnicu za sve europske i svjetske gospodarsko - politicke integracije.

11. Hrvatska opet na razmedju Zapada i Istoka
U pocetku ovog kratkog pregleda hrvatske povijesti kroz stoljeca rekli smo da je Hrvatska oduvijek bila na razmedju katolickog Zapada i bizantskog-pravoslavnog Istoka. Nazalost, to je ostala i danas, jer geopoliticke odrednice su uglavnom zadane i traju stoljecima, pa cak i milenijima. Sada je opet na granicnom podrucju izmedju zapadnoeuropskog, ali i istocnoeuropskog svijeta. A taj svijet je imao svoju pravoslavnu (bizantsko-rusku), i u novije vrijeme i komunisticku odrednicu. Uz nju tu je jos i azijsko-islamisticka odrednica koja je na Balkanskom poluotoku nazocna vec od 15. stoljeca. Dakle, umjesto dva svijeta, kulture i civilizacije, tu se susrecu tri svijeta koja se i u globalnim razmjerima sukobljavaju i cesto medjusobno iskljucuju.


hic.hr

Nove ratne priče na portalu

"Kobre" u akciji Maslenica
08 Pro 2014 23:16

Što sam o „Maslenici“ i „bitki za Kašić“ saznao u višegodišnjem druženju i razgovorima s generalima Kruljcem, Zvirotićem, Bobetkom i stožernim brigadirom Ivanom Obrovcem. Pa, evo, želim to podijeliti s vama.
ko z [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Saborsko u paklu rata (9.dio)
21 Ruj 2014 18:07Saborsko u paklu rata (9.dio)

Godišnjica je oslobodilačke operacije „OLUJA“, budan sam od sitnih jutarnjih sati a osjećaji su mi ispremješani: ponosom, srećom, tugom i bijesom. Sreću i ponos pripisujem oslobodilačkoj operaciji „Oluja“ i konačni povratak na svoja s [ ... ]

Ratne priče Opširnije
NOĆNO IZVLAČENJE
10 Srp 2014 09:58NOĆNO IZVLAČENJE

Kraj srpnja i početak kolovoza '91., rat se rasplamsava a Banovinom teče krv branitelja i civila. Branitelji pod zajedničkim imenom „ jake snage Mup-a i ZNG“ ulažu nadljudske napore da zadrže borbene položaje i obrane hrvatski narod koji sv [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Prvo ratno iskustvo: Topusko
21 Lip 2014 11:57Prvo ratno iskustvo: Topusko

Srpanj 1991., u Hrvatskoj sve više i više četnici napadaju a JNA se otvoreno stavlja na njihovu stranu. U takvim okolnostima 20.07.1991. dolazi zapovijeda da se ide u Topusko. U Rijeci se okupilo 100-tinjak policajaca koji su dragovoljno pristup [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Vražja četa
20 Lip 2014 18:49Vražja četa

Čitajući ove dosad napisane priče ponukalo me da i ja napišem svoju storiju iz rata. U rat sam otišao .1991. godine kao pripadnik 108. slavonsko-brodske brigade ZNG-a. Iz početka je sve izgledalo kao igra rata iz ranog djetinstva, da bi ub [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Mi, Hrvati
27 Tra 2014 13:19Mi, Hrvati

Tog dana početkom '92. Tin Gusti je s okupiranog područja donio izvješće o stanju civila koji su ostali u svojim domovima, uglavnom staraca. Vozio se u staroj sedamstopedesetici bez registarskih oznaka. S njim u automobilu je bio civil Antonio.  [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Položaj "Vila Gavrilović"
08 Ožu 2014 17:35

Zovem se Ivica S., iz Zagreba sam. U Domovinski rat stupio sam s nepunih 20 godina, 23. kolovoza 1991., prijavivši se u Tigrove; poznati 'Gavranovi'. U bazu Petruševac došao sam 24. kolovoza 1991. godine. Inače, baza je osnovana nekoliko dana [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Posavina me zvala (5. dio)
30 Sij 2014 18:24

Spustili smo se do spomenute trojice ranjenika. Sva trojica bili su ranjeni kada su pohitali zaposjesti položaje koji su prethodno napušteni od nekih neodgovornih pojedinaca, koji su se ubacili među civile u povlačenju. Nekako smo ih, pod gra [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Posavina me zvala (4. dio)
23 Sij 2014 13:51

Kako je situacija na derventskoj bojišnici postajala sve dramatičnija, linije su svugdje bile ugrožene, a potreba za dodatnim snagama sve jača. Opet smo dobili zapovijed da dio svoje postrojbe ostavimo kao ispomoć Johovčanima, a ostali da k [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Posavina me zvala (3. dio)
17 Sij 2014 19:45Posavina me zvala (3. dio)

Otpočele su, dakle, žestoke borbe na području Modriče, gdje su Srbi pod svaku cijenu pokušavali povratiti izgubljene položaje, kako u samom gradu tako i u cijeloj općini. 29. svibnja 1992. godine odbili smo vrlo žestok napad srboagresora [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Heroji Dubrovnika: Sustjepansko groblje
12 Pro 2013 18:44Heroji Dubrovnika: Sustjepansko groblje

Uopće se ne sjećam kakvo je vrijeme bilo, samo da je hladno. Neman pojma je li bilo oblačno ili vedro, kiša ili sunce, pokušavam se sjetiti al' ne ide i tako evo već 22 godine od tih dana. Uhvati me nešto pa me ne pušta već sa prvim znac [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Heroji Dubrovnika: Nuncijata
09 Pro 2013 14:57Heroji Dubrovnika: Nuncijata

Puhala je bura. Bilo mi je hladno. Toga se dobro sjećam. Bilo mi je užasno hladno tu noć pred zoru. Bio sam sam na straži i imao sam još pola sata do smjene. Već sam se zamišljao uz kikaru vruće kave kod tete Jele. Zapalio sam drugu polovicu  [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Otići ili ostati u Sisku?
16 Stu 2013 16:09Otići ili ostati u Sisku?

Sin sam RVI-a, satnika HV-a, dragovoljaca i jednog od organizatora obrane Siska. Još je krajem ´90-te moj otac bio je na “nekim čudnim tajnim sastancima” sa pokojnim državnim i crkvenim  dužnosnicima i mnogim drugima. Od Lekenika, Popovače [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Tamburica umjesto puške - Sisačka rapsodija
15 Stu 2013 01:28Tamburica umjesto puške - Sisačka rapsodija

1991.god. imao sam 12 godina. Roditelji su sestru i mene morali poslati u Zagreb jer je otac bio časnik ZNG-a, na terenu od Komareva do      Letovanića a majka je zbrinjavala rijeku prognanih koji su svakodnevno pristizali u Sisak. Priča o mom  [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Saborsko u paklu rata 8
11 Stu 2013 23:54Saborsko u paklu rata 8

Mjesec  studeni, mjesec  posebne tuge  za neprežaljenim nevinim žrtvama u mom kraju  i hrvatskoj. Iz dana u dan redaju se komemoracije žrtvama sulude velikosrpske agresije. Tako sam danas 07.11.2013 prisustvovao komemoraciji  mučki ubijenim  [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Sibinjski "Terijeri"
30 Ruj 2013 13:19Sibinjski


Nisam baš neki strastveni sakupljač "militarije" ali ostalo je nekih suvenira i trofeja iz Domovinskog Rata. Neke suvenire (poput vojnih oznaka) dobio sam u različitim situacijama... Vi koji znate te situacije, vama je nepotrebno pričati ali mož [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Posavina me zvala (2. dio)
22 Ruj 2013 16:36Posavina me zvala (2. dio)

Tog 15. travnja sve se promijenilo. Počeli su sve žešći nasrtaji srbočetnika na sve položaje i linije derventskog ratišta, no mi smo ostali pribrani i motivirani da obranimo svaki pedalj hrvatskih prostora bosanske Posavine, a ako zatreba i [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Posavina me zvala (1. dio)
29 Lip 2013 01:46

Moj ratni put u bosanskoj Posavini počeo je dragovoljnim prijavljivanjem u postrojbe HVO-a bosanske Posavine. Rekao sam tada djevojci, danas supruzi, koja je rodom bila iz Posavine (točnije, iz mjesta blizu Derventa), da kao što moje srce kuca  [ ... ]

Ratne priče Opširnije
Više članaka

Najčitanije kolumne

Imamo 59 gostiju i nema članova online

Broj prikaza (hitova) članaka
5324462