Portal UHD91

SLOM KOMUNIZMA I JUGOSLAVIJE - NASTANAK SLOBODNE HRVATSKE (1990.-1997.)

1. Prvi demokratski izbori 1990.
Progoni i likvidacije Hrvata. u tzv. socijalističkoj Jugoslaviji poslije "Hrvatskog proljeća" 1971. sve su više dovodili do spoznaje da će se Hrvatska moći normalno razvijati samo u konfederalnoj Jugoslaviji, a oni najdalekovidniji su smatrali da je moguća i samostalna i neovisna Hrvatska, dakle izvan sastava Jugoslavije. Hrvati su u inozemstvu, rasuti po citavom svijetu, imali brojnu emigraciju iz 1945., zatim ekonomsku emigraciju iz 60-ih i 70-ih godina, te, napokon, tisuce onih koji su pobjegli ili bili prognani 1971. i nakon toga. Medju njima je bilo mnostvo istaknutih intelektualaca, poduzetnika, politicara, knjizevnika koji su izdavali brojne casopise knjige o polozaju Hrvatske u Jugoslaviji, o zrtvama Bleiburga i "Kriznog puta" kao i teskoj diktaturi komunista od 1945. Organizirali su politicke zborove, trazili saveznike pa cak ustrojavali i vojnicke postrojbe. I u zemlji je radila skupina intelektualaca i politicara koji su, s dr. Franjom Tudjmanom na celu, robijali, ali i djelovali, pisali, davali intervjue stranim dopisnicima, kakav je bio, onaj Tudjmanov iz 1981. koji je imao jak odjek u svijetu. Kad su im potkraj 80-ih godina vracene putovnice, pocela se povezivati domovinska i iseljena Hrvatska. Radilo se na Tudjmanovoj ideji o povijesnoj pomirbi svih Hrvata, tj. onih koji su tijekom II. svjetskog rata bili sudionici antifasistickog pokreta (partizani) kao i onih koji su se borili u hrvatskoj domovinskoj vojsci (domobrani, ustase), odnosno njihovih potomaka.
Kad je poslije razlaza u Saveznoj skupstini u Beogradu omoguceno stranacko organiziranje i najavljeni demokratski izbori 1989., ustrojene su u Hrvatskoj i dvije prve politicke stranke: Hrvatsko socijalno-liberalna stranka (HSLS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koju je vodio dr. Franjo Tudjman.
Gotovo istodobno sukobili su se komunisti Srbije i Crne Gore na jednoj i svih drugih republika druge Jugoslavije na drugoj strani, pa su hrvatski i slovenski sudionici napustili Beograd i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije. Buduci je Savez komunista bio dotada idejni i politicki diktator u zemlji, bio je to znak za raspad Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije. Ona su ubrzano pocela razilaziti po svojim povijesnim, republickim i nacionalnim savovima.
U proljece 1990., kad se Komunisticka partija Jugoslavije raspadala, odrzani su prvi demokratski izbori u kojima je u Hrvatskoj velikom vecinom pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s dr. Franjom Tudjmanom na celu. Pobijedila je zato sto je imala drzavotvorni i antikomunisticki program, tj. za cilj stvaranje samostalne hrvatske drzave - stoljetne teznje Hrvata - i vracanje na demokratsko drustvo. I 30. svibnja 1990. proglasena je neovisna Republika Hrvatska (danas je to Dan drzavnosti).

2. Velikosrpska pobuna i agresija - Domovinski rat 1991.
Na pregovorima jugoslavenskih republika Hrvati i Slovenci nudili su ostalima konfederalni sustav vlasti, ali su ga Srbi i Crnogorci odbili, uz neodlucnost Makedonije i Bosne i Hercegovine. A kada su Hrvati i Slovenci proglasili neovisne drzave, pobunili su se protiv tzv. separatizma tih republika poglavito radikalni Jugoslaveni, Srbi, Crnogorci, posebice velikosrpski nastrojeni, te tada opet obnovljeni, cetnici.
I dok su jugoslavenski orijentirani politicari kao i vodstvo u Makedoniji i Bosni i Hercegovini smatrali kako ce Jugoslavenska armija intervenirati u korist mira ona to nije mogla uciniti ,jer je dotada bila gotovo potpuno srbizirana, poglavito njen generalitet. I umjesto mirotvorca, ona se pretvorila u agresora napavsi u ljeto 1991. Republiku Sloveniju. To su ucinili kako bi izazvali Hrvatsku da pomogne Sloveniji i time stupi u rat . Naime, Sloveniji bi ionako dali slobodne ruke, a imali bi u Beogradu povod za okupaciju Hrvatske i njen ostanak u trecoj Jugoslaviji, bez Slovenije.
Kad Hrvatska nije upala u tu zamku, odlucili su je srusiti iznutra, uz pomoc Srba u Hrvatskoj i Jugoslavenske armije. Godinama su tajno naoruzavani Srbi i tzv. Jugoslaveni u Hrvatskoj, a od Teritorijalne obrane u Hrvatskoj je tada Jugoslavenska armija otela oruzje. Kad su bili uvjereni da je hrvatski narod razoruzan i neorganiziran, odlucili su pokrenuti unutarnju pobunu Srba i za desetak dana pokoriti Hrvatsku.
Buduci se u svibnju 1991. godine vecina naroda u Hrvatskoj odlucila na referendumu (94 posto) za slobodnu i neodvisnu Hrvatsku i da je Hrvatski sabor 25. lipnja proglasio suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku pocele su cesce velikosrpske provokacije i napadi. Npr. u srpnju 1991. napadaju Hrvate, cine pokolje i spaljuju sela oko Vukovara (Celije, Erdut, Dalj). Kako je vec u kolovozu 1990. izbila otvorena pobuna Srba u Kninu i potkraj prosinca proglasena Srpska autonomna oblast Krajina, te da su u Hrvatsku sve masovnije stizale cetnicke dobrovoljacke jedinice iz Srbije, bio je to pocetak agresije na Hrvatsku.
Medjutim, iako nenaoruzan, hrvatski je narod (ali i nacionalne manjine) pruzio zestok i neocekivan otpor, u hodu stvarao vojsku, skupljao oruzje, dobrovoljce, iz zemlje i iseljenistva, i mjesecima junacki branio Vukovar, Osijek, Vinkovce, Pakrac, Karlovac, Zadar, Gospic, Dubrovnik i druge gradove i sela. Agresor je u bijesu i nemoci rusio i spaljivao hrvatska sela, crkve, cak i groblja, progonio, mucio, ubijao pucanstvo, ali je, iako do zuba naoruzan, sve vise gubio dah.

3. Posredovanje UN-a - priznanje Republike Hrvatske (1992.)
Iako su zauzeli Vukovar i cetvrtinu Hrvatske, Srbi i Crnogorci su uvidjeli da nece lako svladati Hrvatsku, pa su potkraj 1991. pristali na posredovanje Ujedinjenih naroda. Uz potporu Njemacke, Svete Stolice i nekih srednjoeuropskih drzava priznata je 15.1.1992. Republika Hrvatska kao samostalna drzava, ali je morala primiti 15 tisuca vojnika UN-a. Oni su trebali cuvati mir i razoruzati Srbe u Hrvatskoj, koji su uz pomoc Srbije i Jugoslavenske armije izvrsili velike pokolje u Hrvatskoj, unistili na tisuce sela, srusili sve katolicke crkve u krajevima koje su okupirali, etnicki ocistili sva zauzeta hrvatska podrucja, proglasili tzv. Republiku Srpsku Krajinu sa sredistem u Kninu, nekoc sjedistu hrvatskih kraljeva.

4 Srpska pobuna i agresija u Bosni i Hercegovini (1992.)
U travnju 1992. Jugoslavenska armija, koja je napustila Sloveniju i bila protjerana iz Hrvatske, otisla u Bosnu i Hercegovinu gdje su se pobunili domaci Srbi-cetnici i zajedno s njom poceli opce napadaje na Hrvate i Muslimane izvrsivsi slicne zlocine kao i u Hrvatskoj. Prvi su otpor pruzili tamosnji Hrvati koji su se organizirali u svoju zajednicu nazvanu Herceg-Bosna i zastitili velik dio hrvatskog ali i muslimanskog naroda i teritorija, osobito Mostar, Hercegovinu, Bihac i Sarajevo gdje su borbe trajale sve do Sporazuma u Daytonu u studenom 1995. godine.
Buduci su Muslimani bili slabije naoruzani i organizirani, potisnuli su ih Srbi iz istocne Bosne, pa su oni nastojali uzeti Hrvatima sredisnju Bosnu i dio Hercegovine te izbiti na hrvatsku obalu Jadranskog mora. Zbog toga je 1993. izbio sukob izmedju bosanskih Hrvata i Muslimana koji se uskoro pretvorio u pravi rat. Republika Hrvatska pomagala je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a Muslimanima su pristigli brojni mudzahedini iz islamskih zemalja.

5. Hrvatska u UN-u - pocetak oslobodilackog rata (1992.)
Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala 176. clanicom UN-a, a potkraj svibnja iste godine je Hrvatska vojska oslobodila, od okupacije i blokade Jugoslavenske armije i crnogorskih cetnika, Dubrovnik i okolicu koji su takodjer tesko stradali od njihovih nasilja i razaranja teskim oruzjem. Jugoslavenska armija morala se 30. IX. povuci s najjuznije tocke Hrvatske, s rta Ostro i Prevlake. U pocetku 1993. Hrvatska je vojska u brzoj akciji oslobodila Maslinicko zdrilo nedaleko Zadra i opet povezala kopnenim putem sjevernu i juznu Hrvatsku.

6. Prekid hrvatsko-muslimanskog sukoba - akcije Bljesak i Oluja 1995.
Buduci su bosanski Muslimani i Hrvati uvidjeli kako se njihovim sukobima koristi agresorska, srpska strana, a kako su na miru inzistirale i SAD, prekinut je medjusobni rat i u ozujku 1994. u Washingtonu potpisan je sporazum o federaciji Hrvata i Bosnjaka u Bosni i predlozena konfederacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
I nakon toga je Hrvatska vojska tijekom 1994. i 1995. oslobodila veliki prostor uzduz hrvatsko-bosansko-hercegovacke granice, a zatim u svibnju 1995. oslobodila citavu zapadnu Slavoniju u munjevitoj akciji zvanoj Bljesak. Tim akcijama opkoljena je tzv. Srpska krajina sa tri strane i odmah zatim je u kolovozu 1995. Hrvatska vojska jos spektakularnijom akcijom Oluja oslobodila okupirano podrucje Hrvatske od Knina na jugu do Kostajnice na sjeveru i deblokirala bosanski grad Bihac kojem je prijetio pad zbog dugotrajne srpske opsade. Taj grad su citavo vrijeme branili Muslimani i Hrvati, a izdasno pomagala u oruzju i opremi Republika Hrvatska.

7. Sporazumi u Erdutu i Daytonu (1995.)
Poslije Oluje i pobjedonosnih akcija Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni (Drvar, Jajce) ucvrscena je hrvatska drzava i priznat joj je polozaj regionalne sile. To je omogucilo uspjesne pregovore u Erdutu gdje je 12. studenog 1995. potpisan Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja (oko 4,6 posto hrvatskog teritorija) kao i medjunarodne pregovore u Daytonu u SAD-a koji su zavrsili potpisivanjem u Parizu 14. prosinca 1995. godine. Oba ta sporazuma najavili su mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske i bili korak blize u rjesavanju bosanskohercegovackog problema.

8. Hrvatska u Vijecu Europe (1996.)
Tijekom 1996. nastavljeni su pregovori, osobito u Podunavlju, kamo su uz pristanak Hrvatske dosle medjunarodne snage s americkim generalom J. P. Kleinom (UNTAES) koje imaju zadatak da do sredine 1997. provedu izbore i vrate pod hrvatski suverenitet te od pobunjenih Srba okupirane krajeve (Baranja, istocna Slavonija i zapadni Srijem s Vukovarom). Republika Hrvatska je mirnom rjesenju tog nametnutog rata i agresije dala veliki doprinos i zato je 25. travnja primljena u Vijece Europe, ali je taj cin potvrdjen tek 8. studenoga 1996. godine.

9. Srednjoeuropske a ne balkanske integracije
Prije toga je Republika Hrvatska ucinila jos jedan korak kad je 23. kolovoza 1996. predsjednik Republike dr. Franjo Tudjman potpisao Sporazum o medjusobnom priznanju sa SR Jugoslavijom. Tim cinom je Srbija sa S. Milosevicem na celu zapravo priznala vojnicki poraz, morala se odreci svojih velikosrpskih planova, ali i stvaranja neke nove, trece Jugoslavije. U sklopu toga Republika Hrvatska vodi i dalje diplomatsku i politicku akciju kako bi usla u ostale europske integracije, a ne vise nikada u one balkanske. Europski joj status potvrdjuje cjelokupna povijest i kultura sve do neprirodnih i nehistorijskih integracija kakve su bile one u obje Jugoslavije od 1918. do 1990. godine.

10. Reintegracija Hrvatskog Podunavlja 1998.
Buduci je Republika Hrvatska tijekom posljednje dvije godine kooperativno ispunila sve svoje obveze koje su proistekle iz spomenutih medjunarodnih ugovora, dana 15. sijecnja 1998., tocno 6 godina poslije svoga medjunarodnog priznanja, vraceni su joj napokon njeni okupirani krajevi, tj. zapadni Srijem, istocna Slavonija i Baranja, ukratko hrvatsko Podunavlje. To je hrvatski stoljetni teritorij na koji Srbi nisu imali nikakvih povijesnih niti etnickih prava. Bio je tu veliki uspjeh diplomacije i politike Republike Hrvatske koji je samo zaokruzio ono sto je ucinjeno i Domovinskom ratu, te u akcijama Bljesak i Oluja. Hrvatskoj su otvorene dvije ponajvece rijecne luke: Vukovar na Dunavu i Osijek na Dravi i ona je jedna od rijetkih drzava koja ima izlaz na Sredozemno more i na europsku zilu - kucavicu - Dunav.
Tim cinom Republika Hrvatska je vratila pod svoj suverenitet i onih 4,6 posto svog okupiranog podrucja, zaokruzila svoje granice i stekla uvjete za gospodarski razvoj i propusnicu za sve europske i svjetske gospodarsko - politicke integracije.

11. Hrvatska opet na razmedju Zapada i Istoka
U pocetku ovog kratkog pregleda hrvatske povijesti kroz stoljeca rekli smo da je Hrvatska oduvijek bila na razmedju katolickog Zapada i bizantskog-pravoslavnog Istoka. Nazalost, to je ostala i danas, jer geopoliticke odrednice su uglavnom zadane i traju stoljecima, pa cak i milenijima. Sada je opet na granicnom podrucju izmedju zapadnoeuropskog, ali i istocnoeuropskog svijeta. A taj svijet je imao svoju pravoslavnu (bizantsko-rusku), i u novije vrijeme i komunisticku odrednicu. Uz nju tu je jos i azijsko-islamisticka odrednica koja je na Balkanskom poluotoku nazocna vec od 15. stoljeca. Dakle, umjesto dva svijeta, kulture i civilizacije, tu se susrecu tri svijeta koja se i u globalnim razmjerima sukobljavaju i cesto medjusobno iskljucuju.


hic.hr

Otvoreno pismo maloljetnog dragovoljca Domovinskog rata vrhu državne vlasti u RH
31 Lis 2014 12:39Otvoreno pismo maloljetnog dragovoljca Domovinskog rata vrhu državne vlasti u RH

Poštovani gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, ministre Matiću, premijeru Milanoviću, dopustite na početku da kažem par riječi o sebi i da malo opširnije opišem svoj „problem“. Nadam se da će te pronaći 15-tak minuta svog dragoc [ ... ]

TysonOpširnije
Na komemoraciji Nevenki Topalušić nekoliko tisuća branitelja
23 Lis 2014 18:47Na komemoraciji Nevenki Topalušić nekoliko tisuća branitelja

Izvođenjem "Lijepe naše", minutom šutnje, molitvom i čitanjem stihova Thompsonove pjesme "Prijatelji", koja govori o obespravljenim i poniženim braniteljima, započela je racija hrvatskoj braniteljici sa stopostotnim ratnim invaliditetom N [ ... ]

ArhivaOpširnije
Iz Nene grmi ljubav
23 Lis 2014 10:16Iz Nene grmi ljubav

pod tamnim nebom korača sudbina
u teškim vojničkim čizmama
zi živote
čupa duše
anjene oči plaču nemoć
Nena ih previja toplinom srca
i stavlja dlan na rasparano tijelo
majčinski nježno, sestrinski brižno,
ako kao što umje sa [ ... ]

Anita MartinacOpširnije
Ante Nazor: Obavještajac Krajine postavljen da istražuje Domovinski rat
19 Lis 2014 15:26Ante Nazor: Obavještajac Krajine postavljen da istražuje Domovinski rat

Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor upozorio je sinoć u „Markovom trgu“ voditelja i urednika Marka Juriča na neizdrživu situaciju u tom institutu koji je stožerna hrvatska institucija za istraž [ ... ]

ArhivaOpširnije
Konavoski gerilci - 15. listopada
15 Lis 2014 20:36Konavoski gerilci - 15. listopada

Na današnji dan 1991.godine agresorska vojska zauzela je Cavtat.
Vojska je s dva oklopna transportera ušla u Cavtat predstavivši se promatračima Europske zajednice kao vojna policija koja patrolira. Međutim, nakon ulaska u mjesto skinuli su hrva [ ... ]

ObljetniceOpširnije
Saborsko u paklu rata (9.dio)
21 Ruj 2014 18:07Saborsko u paklu rata (9.dio)

Godišnjica je oslobodilačke operacije „OLUJA“, budan sam od sitnih jutarnjih sati a osjećaji su mi ispremješani: ponosom, srećom, tugom i bijesom. Sreću i ponos pripisujem oslobodilačkoj operaciji „Oluja“ i konačni povratak na svoja s [ ... ]

Ratne priče Opširnije
SVAKOGA DANA UMRE ŠEST BRANITELJA!
02 Ruj 2014 22:23SVAKOGA DANA UMRE ŠEST BRANITELJA!

Sramotno je da kad branitelj oboli od raka prepušten je sam sebi, a studija je dokazala da je za to kriv ratni stres. Što branitelji rade, dižu kredite, zadužuju se i utapaju se još više u probleme. Zašto se ništa nije poduzelo? Moje mišljen [ ... ]

ArhivaOpširnije
SNAGA DUHA
02 Ruj 2014 13:07SNAGA DUHA

Kao kamenje
stojite jedan uz drugog
tvrda, ukočena pogleda,
a blještavom iskricom
oja odaje vaše mladenačke snove,
šu ljubav
želju za slobodom

Mirela F. I.Opširnije
Više članaka


Prijava

Za komentiranje članaka prijavite se na portal vašim korisničkim imenom i lozinkom



Tko je on line

Imamo 34 gostiju i nema članova online

Broj prikaza (hitova) članaka
4340258

Portal UHD91 koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke možete podesiti u vašem web pregledniku. Za nastavak pregleda Portala UHD91 kliknite "Slažem se".

SLAŽEM SE